Uzgoj_aronije

Aronija

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Prema podatcima 

Morfološke osobine aronije

Aronija raste u obliku grma koji može dosegnuti visinu od 1,5 do 2,5 m. Listovi su joj tamnozelene boje i ovalnog oblika te odebljali. U jesen postaju crveni te se u tome očituje dekorativnost biljke. Cvjetovi aronije su bijele do svijetlo rozne boje i nalaze se skupljeni u cvatu. Biljka počinje cvjetati u svibnju, a plodovi počinju sazrijevati od kolovoza. Plodovi su tamnoplave bobice, okruglastog ili spljoštenog oblika. 

Agroekološki uvjeti uzgoja aronije

Temperatura

Uzgoj je aronije moguć i u područjima u kojima vlada oštra kontinentalna klima, u čemu se očituje njezina velika prilagodljivost. U fazi zimskog mirovanja može podnijeti temperature do -30 °C. Ukoliko krajem jeseni i početkom zime dođe do iznimno niskih temperatura nižih od -23 °C mogu se očekivati oštećenja na biljci. voli masu sunca.

Voda

Idealna količina oborina za uzgoj aronije od 500 - 700 mm godišnje. Nedostatak vlage utjecat će na kvalitetu plodova koji postaju manji i kiselijeg okusa. 

Tlo

Moš sadit di god oćeš, siromašna tla nisu prepreka. Uzgoj je moguć i na kamenitim područjima s malom količinom tla kao što su područja krša. Ipak, najbolji se rezultati postižu ukoliko se aronija uzgaja na plodnom tlu, blago kiselom (pH 5.5 - 6.0). Pretjerano zbijena i suha tla najbolje je izbjegavati.

Tehnologija uzgoja aronije

Aronija je višegodišnja kultura koja, ako se uzgaja kako bog zapovijeda živit će 30 godina. Lako se razmnožava nagrtanjem i izdancima (položenicama).

Priprema tla

Prije sadnje potrebno je obaviti meliorativnu gnojidbu pri čemu se koristi stajski gnoj i mineralna gnojiva s povećanim udjelom kalija i fosfora.

Ishrana

Najbolji se rezultati u uzgoju postižu ukoliko tlo sadrži 80 - 100 kg dušika, 30 - 60 kg fosfora i 100 - 120 kg kalija.

Sadnja aronije

Aroniju je najbolje saditi u jesen, a preporuka je pri tome koristiti dvogodišnje sadnice. Sadnice bi trebale imati dobro razvijen korijenov sustav te 3 do 5 izdanaka. U komercijalnom uzgoju prevladava uzgojni oblik grma, iako se aronija može uzgajati i u obliku stabla.

Međuredni razmak prilikom sadnje trebao bi iznositi 3,0 do 4,0 m te od 1,5 do 2,0 m u redu. Sadnja se obavlja u jame dubine 20 cm i promjera 30 cm.

Berba i prinos aronije

berbu je moguće očekivati u trećoj godini, kada je prinos 0,3 do 0,5 kg plodova po biljci. Od pete do sedme godine prinos je 8-10 kg ploda po biljci, a od devete do desete godine i dalje može se očekivati 15 kg po biljci. Dozrijevanje plodova aronije odvija se u kolovozu, a berba se može i produžiti budući da se zreli plodovi neće pokvariti i otpasti ukoliko ostanu na biljci.

Uporaba aronije

Aronija pripada kulturama s visokim sadržajem biljnih fenola, zbog čega je izuzetno ljekovita. Osobito se koristi kod tegoba povezanih s visokim krvnim tlakom i utječe na elastičnost krvnih žila. Često se prerađuje u sokove, sirupe, džemove i likere.